Pozor! Pozor! Fašnička republika je preuzela kontrolu nad našom školom! Sve je šareno, glasno i šašavo! Učiteljima su obojane kose, učenici plešu koliko ih noge nose!

Zlatni brk se dijeli šakom i kapom! Najbolje maske nagrađene su hrpetinom slatkiša (nema veze, sve smo to unaprijed potrošili na plesnome podiju), diplomama i, naravno, zlatnim kipićem za kojim svi čeznu (Kakav Oscar? Zlatni Brk je zakon!).

Namaškarana gomila si je ove godine zaista dala truda! Bilo je tu repera, patuljaka rudara, afričkih plemena, policajaca i semafora, vrtlara, istjerivača duhova, mačaka, djece cvijeća,  čak su i astronauti sletjeli! Ma svake godine smo sve šareniji.

A sada, Fašnik i Zlatni brk vraćaju ključeve Centra i idu na odmor, a mi, maškare, na osmišljavanje kreacija za sezonu 2021.

I ove je godine 14.veljače u našoj školi bio u znaku pisama. Pisali smo ljubavima, velikima i malima, prijateljima, simpatijama, mama i tatama. Crtali smo srca, cvjetiće i jedni druge kako bismo voljenima dali do znanja da mislimo na njih, ne samo jedan dan godišnje.

U dvorani se igralo, plesalo, skakalo za balonima, čitala su se pisma i pjevali su se hitovi na sav glas. Slavila se ljubav, proslavilo se još jedno Valentinovo.

13. tjedan psihologije u Hrvatskoj obilježen nizom događanja diljem Hrvatske. Jedno od njih bila je i javna tribina u organizaciji HURID-a u suradnji s četiri sekcije Hrvatskog psihološkog društva čije predstavnice su ujedno bile i panelistice, Sekcijom za razvojnu psihologiju rane i predškolske dobi (Tamara Hubeny-Lučev), Sekcijom za kliničku psihologiju (Iva Prvčić i Iva Žegura), Sekcijom psihologa u socijalnoj skrbi te Sekcijom za psihologiju razvojnih teškoća i invaliditeta koju je predstavljala, uz psihologinju iz COO Vinko Bek Idu Poljan, i psihologinja iz Centra za autizam Ivana Sladić Kljajić. Tema javne tribine bila je „Tranzicijska podrška u ranoj intervenciji – doprinos psihologa“. O aktualnosti teme svjedočio je i velik broj zainteresiranih posjetitelja tribine (preko 60) koji su se na samom kraju imali priliku i aktivno uključiti u raspravu. Panelistice su imale zadatak odgovoriti na tri pitanja, s obzirom stajalište sekcije kojoj pripadaju te svoje radno iskustvo:

1. Koliko je prisutna svijest o potrebi tranzicijske podrške u njihovoj radnoj sredini te što psiholozi rade?

2. Što se prepoznaje kao izazov?

3. Koji su prijedlozi za poboljšanja?

Slušatelji su dobili mogućnost saznati kako izgleda tranzicijska podrška djetetu s razvojnim teškoćama i njegovoj obitelji u situacijama prelaska između različitih pružatelja usluga, programa i sektora, kako se prate djetetove potrebe za podrškom tijekom tih tranzicija, te kako to funkcionira različitim sektorima: sektoru socijalne skrbi, sektoru obrazovanja i sektoru zdravstva. Iako je fokus bio na radu psihologa, naglašeno je kako kvalitetna tranzicijska podrška uvijek zahtijeva timski pristup i interdisciplinarnost.

20.02.2020.